Rajčica

je jednogodišnja povrtna biljka koja je bliži srodnik krumpiru, jer
pripada porodici pomoćnica (Solanaceae). Naziva se još pomidor,
paradajz, paradižnik, zlatna jabuka, tomat, jabučica.
Sadrži 94% vode i samo 18 kcal na 100 g.
Ljekovito djelovanje nalazi se prije svega u plodovima, koji su bogati
vitaminom C, karotinom, vitaminom B1, a ima i vitamina E. Uz vitamine u
plodovima su sadržane i značajne količine mangana. Rajčica
je najbogatija bakrom, a željeza sadrži više nego pileće meso, riba i
mlijeko. Sok od rajčice snižava krvni tlak, a povisuje
izlučivanje želučanih i crijevnih probavnih sokova, olakšava
probavu.
Preporučuje se u dijetama oboljelih od reumatičnih oboljenja,
gihta, te srčanih i bubrežnih bolesti.

Svježe začinske trave

Kadulja

( žalfija ), lat. salvia oficinalis

Opširnije:Svježe začinske trave

Višnje

Višnja je drvo iz porodice Rosaceae, a pripada rodu Prunus, zajedno s
trešnjom i šljivom. Prve kultivirane vrste pojavile su se na obalama
Kaspijskog i Crnog mora, a bila je poznata starim Grcima u 3.
stoljeću pr. Kr.
Bila je dosta popularna kod Perzijanaca i Rimljana, koji su je raširili po
cijelom carstvu. U Ameriku je stigla odmah po doseljavanju prvih
kolonizatora.
Energetska vrijednost 100 g svježih višanja iznosi 50 kcal/209 kJ. Od toga
sadrži 12,2% ugljikohidrata, 1% proteina i 0,3% masti.
Od minerala višnje sadrže značajnije količine kalcija, željezo,
magnezij, fosfor, cink i bakar.
Od vitamina višnje u značajnijim količinama sadrže vitamin C,
timin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i vitamin A.
Od ostalih nutrijenata višnje sadrže nešto vlakana, te fitokemikalije
lutein i zeaksantin.
 Višnje posjeduju snažno antioksidacijsko djelovanje koje vrlo povoljno
utječe na zdravlje našeg organizma, a sadržaj im je veći nego u
primjerice brusnicama i jagodama.
Antioksidativni učinak jači je nego u crnom vinu, tamnoj
čokoladi ili 100% soku od naranče. Najjači učinak
pokazuje koncentrat soka od višanja, zatim sušene višnje, zamrznute, a
najmanje 100% sok od višanja.
Konzumiranjem višanja potiče se zdravlje kardiovaskularnog sustava
jer doprinose smanjenju razine kolesterola u krvi, smanjenju rizika od
pojave ateroskleroze i metaboličkog sindroma.
Zvuči nevjerojatno, ali čini se da bi višnje mogle zamijeniti
lijekove kao što su aspirin ili ibuprofen kod blažih bolova. Američko
društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te
količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao
aspirin ili ibuprofen.
Od višanja se i bolje spava, jer je prirodan izvor hormona melatonina. S
dvije čaše soka od višanja tjedno pomažemo regulaciji ritma srca što
pomaže zdravijem snu.
Preliminarna istraživanja na laboratorijskim životinjama pokazuju
obećavajuće rezultate o djelovanju fitokemikalija iz višanja na
smanjenje rizika od pojave raka. Flavonoid kvercetin se pokazao kao vrlo
moćni antikancerogeni agent, uz elaginsku kiselinu i perilil alkohol
vrlo je snažan u borbi protiv raznih oblika raka.