Batat je biljka iz Srednje i Južne Amerike, sutropskog područja, tamo je višegodišnja a koju su zadnjih godina uvezli i kod nas kao jednogodišnju, jer ne podnosi mraz, pa se sad sadi tek u svibnju, ali kako brzo raste 3-4 mj., može se uzgajati  bez većih poteškoća. Kako sam saznala, kod nas kao nova biljka, nema niti prirodnih štetnika. Sada se čak i masovno proizvodi u Pustari Višnjici, između Slatine i Virovitice, jednom prekrasnom imanju turističke i proizvodne namjene. 
Batat, iako kod nas poznat kao slatki krompir, uopće ne pripada u tu vrstu gomolja, pomoćnica, već pripada slakovima. Jestivi su korijen i mladi listovi ( u varivima i kao salata ). Postoje sa narančastim, žutim i bijelim mesom.

Bogat je škrobom i ima malo šećera, pa je energetski poželjan, ima pregršt minerala ( K, Ca, Mg i Fe ) i vitamina ( A, B, C, E ). Količina beta carotena je u 200 g jednaka onoj od 5 kg brokule! 140 g batata osigurava dnevnu potrebnu količinu vitamina E, koji štiti srce i vene od začepljenja. Pun je antioksidansa, pa je poželjan u borbi preventivi  raka i Alzhajmerove bolesti. Nema masti i kolesterola pa je i kod ljudi s tim tegobama ( masti u žuči ) poželjan. Bogat je dijetalnim vlaknima, pa je dobar kod problema s probavom i u sprečavanju raka debelog crijeva. Kako nema masnoće i daje energiju, poželjan je kod djece i sportaša u ishrani. Možete ga spravljati kao i običan krumpir, u foliji na roštilju, kuhan ( bolje na pari ), pečen, pire, u juhama, a ja obično stavim pola-pola kad pečem meso i krompir u pećnici. "200 g 2-3 puta tjedno bi bilo idealno. Može se preraditi u brašno i praviti čips. Kad se jede siov, najbolje ga je tanko narezati, kao za čips, i 5 min uroniti u posudu sa ledom. Tada ga jedite sirovog ili u salati.

Kategorija: Savjeti i zanimljivosti